preskoči na sadržaj
Vijesti

18. svibnja - Međunarodni dan muzeja

Povodom Međunarodnog dana muzeja, 18. svibnja 2018. godine, Arheološki muzej Narona organizirao je izložbu ...Valja nama preko rijeke... u sklopu Edukativne muzejske akcije Lađa u organizaciji Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva. Tema ovogodišnjeg obilježavanja je Hiperpovezani muzeji: novi pristupi, nova publika. U navednoj akciji sudjelovala su djeca predškolskog uzrasta te učenici osnovnih i srednjih škola metkovskog, opuzenskog i pločanskog  područja. Učenici su uz vodstvo mentora istraživali koje su lađe plovile Neretvom od prapovijesti do novog vijeka.

Na izložbi su sudjelovale učenice Barbara Bašić i Eva Dragičević (8. d) pod vodstvom mentorice Mandice Boras, prof. Tema našeg plakata bila je pronaći zanimljivosti o brodovima koji su plovili rijekom Naron (današnja Neretva) tijekom prapovijesti i antičkog doba. Tijekom istraživanja učenice su saznale kako su rijekom Naron plovili brodovi poput ilirskih lembi, liburni, grčkih trijera i rimskih trirema te koja je njihova važnost bila za Ilire, Grke i Rimljane. Primjerice liburna, brod ilirskog plemena Liburna, imala je posebnu ulogu u rimskoj mornarici. Liburne su sudjelovale u pomorskoj bitci kod Akcija 31. g. pr. Kr., pomoću kojih je Oktavijan pobijedio Marka Antonija. Nakon te bitke, liburna ulazi u sastav rimske ratne mornarice. Područje doline Neretve još u prapovijesti imalo je veliki trgovački i vojno-pomorski značaj zbog tranzitne uloge s obale prema unutrašnjosti i obrnuto, a u vrijeme grčke kolonizacije bila je ključni trgovački put prema Ilirima. O važnosti Narona govori najviše Pseudo Skilakov zapis, koji je posvetio Naroni čitavo 24. poglavlje svog Peripla.

Piše uč. povijesti Mandica Boras, prof.

Klikom na OPŠIRNIJE pročitajte više i pogledajte fotogaleriju s izložbe.


Ilirske lembe

Ilirski lemboi ("čamci"), kako su ih Grci zvali, bile su brze i pokretljive gusarske brodice koje su nosile posadu i pedeset ratnika. Lembi su mogli razbiti formaciju težih brodova i oštetiti im vesla. Njihova posebna građa davala im je osobitu pokretljivost i brzinu, pa su bili savršeni za iznenadne prepade. Pojedini ilirski vladari imali su ogromne flote sastavljene od lembi, a kao dokaz njihove kvalitete govori činjenica da ih je rimska mornarica uvrstila u svoj pomoćni sastav. Postojale su i veće lembe, koje su Iliri opremali za rat ili za gusarenje u udaljenijem području.

Liburna

Bitka kod Akcija 31. g. pr. Kr., koja je osigurala Oktavijanu pobjedu, izvojevana je pokretljivošću i brzinom liburnskih ratnih brodova, tzv. liburna, koje su Liburni poslali u pomoć Oktavijanu. Ne samo da je liburna nakon Akcija ušla u stalni sastav rimske ratne flote, nego se naziv „liburna“ koristi općenito kao naziv za rimski ratni brod. Uvidjevši prednost brzih liburna nad teškim ratnim brodovima, Oktavijan je nakon bitke kod Akcija liburnske lađe učinio temeljnim, standardnim dijelom rimske flote. Liburna se spominje na brojnim mornaličkim natpisima svojim izvornim imenom ili latinskim opisnim izrazom bireme ("dvoveslarka").

Liburne troveslarke, imale su nosivost oko 230 tona i pogonsku snagu od 24 konjske snage u punom zaveslaju. Dužina im je bila do 45,5 m, širina najšireg para rebara lađe na samoj površini iznosila je 4,2 m, širina najšireg para rebara na palubi 5,5 m, a visina 6 m te je gazila nešto više od 2,5 m.  Svaka je liburna imala svoje ime, ali se ono nije urezivali niti upisivalo bojom na oplatu, već je bilo predstavljeno kipićem na provi broda.

Grčke trireme

Ova plovila su bila duga oko 50 m, širine 6 do 7 m te iste tolike prosječne visine i nosivosti 230 do 250 tona. Materijali koji su se koristili u konstrukciji bili su najčešće jelovina i cedrovina, a po potrebi i čempresovina te borovina. Grci su bojali svoje brodove živim bojama za razliku od Feničana, koji su svoje bojali u crno, a na pramcu su iscrtavali dva oka, koja su činila da brod podsjeća na ribu, ali su imala i stvarnu funkciju jer su tu rupe kroz koje se provlačio sidreni konop.

 Jedra su bila raznobojna i obrubljena kožom hijena ili tuljana, jer se vjerovalo da ti materijali odbijaju udarce gromova te su ih ratne trireme imale samo jedno, za razliku od trgovačkih grčkih brodova, koji su imali najčešće tri. Najubojitije oružje na triremi bio je rostrum, a osvojenim neprijateljskim rostrumima ukrašavale su se pobjedničke trireme.

Rimske trijere

Dužina trijera bila je oko 38 do 40 m, širina nešto više od 5 m, isto takva visina ili malo više. Pre­ma drugima, dužina je bila oko  50 m, širina 6 – 7 i tolika visina. Veslači u donjem redu imali su najkraća vesla, a oni u trećem redu nešto duža. Vesla i klupe bili su tako raspoređeni da je među njima bio razmak, pa nije dolazilo do sudaranja. Ratne trijere bile su lakše od trgovačkih, stoga i brže i pokretljivije. U glavnu napadačku opremu trijere spadao je čvrsto okovani kljun (embolon), jedna ili dvije grede okovane broncom ili željezom na provi uz morsku površinu.

Postojale su i trijere koje su prevozile vojnike i, prema Tukididu, ukrcavale su po 85 hoplita u punoj opremi, kao što je bilo i onih za prijevoz konja, pa je 60 veslača prevozilo 30 konja jer bi se tada broj veslača smanjio. Uoči bitke spustila bi se jedra. Korito bi se zaštitilo od udaraca konopima, pletivom, kožama i sličnim, a na krovu bi se načinile ograde radi zaštite od strijela. Znak za početak bitke bila je crvena zastava na zapovjednikovu brodu.

 



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Ivana Čarapina   datum: 24. 5. 2018.

Tražilica

 

 



DOKUMENTI


Arhiva dokumenata
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: nema podataka

Kalendar
« Studeni 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji


Anketa
Kakav imate odnos sa svojim roditeljima?





KORISNI LINKOVI
Korisni linkovi

Časopisi
 • Drvo znanja
 • Bug
 • Geo


Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja

Forum
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: nema podataka




preskoči na navigaciju