Svjetski meteorološki dan obilježava se u znak sjećanja na 23. ožujka 1950. godine, kada je službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija. Meteorologija ili vremenoslovlje je znanost koja proučava promjene vremena oko nas. Zanimanje čovjeka za vrijeme koje ga okružuje postojalo je otkad i sam čovjek, a to je dovelo  do razvoja znanosti o prognoziranju vremena. Stvari se iznad naših glava, na vedrim i oblačnim visinama, zbivaju pomalo nepredvidivo. Ako ni najsuvremeniji tehnički aparati nisu dorasli ćudljivosti neba, zašto ne dati šansu narodnoj mudrosti staroj stotinama godina. Ljudi su odavno promatrali prirodu kako bi saznali kakvo će biti vrijeme. Zaključke su donosili na temelju višestoljetnog gledanja u nebo, te kroz promatranja povezanosti  vremena s ponašanjem biljaka i životinja. Popularni Lucijin ili Lucin kalendar tradicionalna je metoda predviđanja vremena – prognozu dobivamo na temelju praćenja vremena u periodu od Svete Lucije do Badnjaka, odnosno od 13. do 24. prosinca. Tih dvanaest dana, prema drevnom kalendaru naših baka, predstavljaju dvanaest mjeseci u godini, a svakih 45 minuta u danu predstavlja dane u mjesecima.

Budući da je ožujak prelazni mjesec godišnjih doba i ugodna najava proljeća, pročitajmo što je o njemu kazao "stari pametni svit."

Bolje da te majka bije, nego da te ožujsko sunce ugrije.

Tri su (marčane) bure u ožujku: 7., 17. i 27.

Kišni ožujak - mršava ljetina.

Ako je ožujak suh, onda je ljeto kišovito i rodan vinograd.

Ako u ožujku igraju mušice, za travanj pripremi rukavice.