| 2018-01-27 11:27:00 27. siječnja – Međunarodni dan sjećanja na holokaust Međunarodni dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti međunarodni je dan sjećanja kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata. Na taj je dan 1945. godine Crvena armija oslobodila 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Oświęcimu u Poljskoj.
Holokaust izvorno u grčkoj i rimskoj religiji označava žrtvu paljenicu zemaljskim i podzemnim bogovima i dušama pokojnika, pri čemu se obično spaljivala cijela žrtvena životinja. Obred se obavljao noću, a životinja je morala biti crna. Obred je postojao već u egejskoj civilizaciji. Označava i žrtve paljenice u Židova, koji su prema Bibliji prinosili osobito janjce. U moderno doba pojam označava sustavno uništenje Židova i drugih nearijevskih naroda u razdoblju nacizma (1933.–45.). Za stradanje Židova u II. svj. ratu rabi se i hebrejski izraz šoa (sho‘ah: katastrofa, opustošenje). Uspostavom nacističkoga režima u Njemačkoj 1933. Židovi su bili izloženi diskriminaciji, njihove su tvrtke i trgovine bojkotirane, otpuštani su iz javnih službi (sa sveučilišta, iz lokalne uprave i sudova). Nürnberškim zakonima iz 1935. bili su lišeni građanskih prava te su proganjani, fizički zlostavljani i zatvarani.
Mjere nacističke vlasti postale su brutalnije nakon Kristalne noći (njem. Kristallnacht), dvodnevnoga okrutnoga nasilja nacista protiv Židova i njihove imovine započetog u noći 9.–10. XI. 1938., u kojem je ubijen 91 Židov, tisuće ih je ranjeno, oko 7500 trgovina u židovskom vlasništvu je oštećeno, više od sto sinagoga zapaljeno i uništeno, a oko 25 000 Židova je zatvoreno. Židovima je od tada bio zabranjen boravak na javnim mjestima (parkovi, knjižnice, muzeji), morali su su preseliti u posebne dijelove gradova (geta), njihova djeca nisu smjela pohađati javne škole, a svi stariji od šest godina morali su nositi žute Davidove zvijezde. U ljeto 1941. počela je treća faza postupanja prema Židovima – faza sustavnoga masovnog istrjebljenja. Tada se po naredbi A. Hitlera pripremalo provođenje plana o »konačnom rješenju židovskoga pitanja«. Od poč. 1942. organiziran je sustav konmcentracijskih logora s plinskim komorama, a najzloglasniji su bili podignuti na teritoriju okupirane Poljske (Auschwitz/Oświęcim, Treblinka, Majdanek, Sobibór). Tijekom holokausta stradalo je oko 6 milijuna Židova, što je gotovo dvije trećine ukupnoga broja europskih Židova. U holokaustu je stradalo i 5 milijuna pripadnika drugih naroda. Piše uč. povijesti Mandica Boras, prof. Dana 12. lipnja 1942. godine Anna Frank unijela je prve rečenice u svoj dnevnik po kojem će postati poznata u povijesti. Dobila je dnevnik istog dana, kao dar od oca za svoj 13. rođendan. Prve riječi koje napisala bile su: “Nadam se da ću ti moći sve povjeriti, kao što nikad nisam nikome povjerila. I nadam se da ćeš mi biti veliki izvor utjehe i potpore.” Dvadesetak dana nakon što je počela pisati dnevnik, Anna Frank morala se sakriti sa svojom obitelji u skriveni dio jedne kuće u Amsterdamu. Tamo su potajice živjeli 2 godine i 1 mjesec prije nego što ih je netko izdao njemačkoj policiji. Nikad se nije saznalo tko je bio izdajica. Uhićeni su i gotovo cijela obitelj je stradala. Anna Frank deportirana je s majkom i sestrom u Auschwitz. Sva djeca ispod 15 godina u Auschwitzu su odmah poslana u plinske komore, no Anna je imala sreću da je tri mjeseca prije napunila 15, pa nije odmah ubijena, nego je poslana na prisilni rad. Kasnije je iz Auschwitza sa sestrom preseljena u logor Bergen-Belsen u sjevernoj Njemačkoj. Tamo su obje umrle od tifusa svega tri tjedna prije nego su Britanci oslobodili logor. Iz njenog dnevnika poznata je rečenica: “Vjerujem da su čak i loši ljudi uistinu dobri u srcu.”
Pavel Friedmann: Leptir Posljednji, baš posljednji, Tako, tako žut Sedam sam tjedana živio ovdje,
Pjesmu je u svojoj 21. godini života 1942. godine napisao Pavel Friedmann. Tada je već bio zatvoren u getu Terezin (Theresienstadt). Kroz taj geto/logor prošlo je oko 144.000 Židova. Oko 33.000 ih je umrlo u samom getu od gladi, iscrpljenosti i bolesti. Oko 80.000 ih je ubijeno u Auschwitzu i drugim logorima. Freidmann je ubijen 29. rujna 1944. godine u Auschwitzu. Imao je samo 23 godine. Njegova je pjesma sačuvana ispisana na pisaćoj mašini. Lea Deutsch (Dragica Dajč) rođena je 18. siječnja 1927. Bila je hrvatska dječja glumica židovskog podrijetla koja je umrla za vrijeme holokausta(1943.), najmlađa glumica koja je stala na daske zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta. Često su je nazivali čudom od djeteta i hrvatskom Shirley Temple koja je u isto vrijeme bila hollywoodska glumačka zvijezda. Lea je sa 16 godina uhićena i zajedno sa svojim mlađim bratom Sašom i majkom Ivkom poslana u Auschwitz. Umrla je u stočnom vagonu, iz kojeg je od 75 ljudi njih 25 umrlo među kojima i Lea, prije nego što je stigla u logor. Majka i brat umrli su u logoru, dok se otac izvukao zahvaljujući dr. Pancu, koji ga je skrivao na odjelu u bolnici.
|
| Osnovna škola Stjepana Radića Metković |
