U Projektu građanin, učenici su uočili i analizirali pitanja i probleme s kojima se suočava njihova zajednica (škola, susjedstvo, grad, država). Odabrali su jedno od tih pitanja i problema za detaljno istraživanje. Nakon što su dovršili svoje istraživanje, predložili su javnu politiku koja se bavi tim pitanjem ili problemom. Na kraju, izradili su plan akcije u kojem su detaljno opisali korake koji se trebaju poduzeti da bi njihov prijedlog javne politike bio realiziran. Da bi se došlo do odgovarajućeg izbora i rješenja problema, u nastavnom procesu planirali su sljedeće dionice:

Dokumenti projekta koje su učenici morali pripremati sastojali su se od ogledne mape – portfelja (četiri spojena hamera/panoa 70x100) i dokumentacijska mapa projekta. Obrazloženje i obrana projekta pred nadležnim predstavnicima vlasti trajala je ukupno 16 minuta, 4 minuta po svakom učeniku. 

U ovoj godini koju je Europski parlament proglasio Godinom europske kulturne baštine  s  ciljem da se potiče građane na istraživanje i otkrivanje svoje jedinstvene baštine, obilježavanju se priključila i OŠ Stjepana Radića ovim projektom. Učenici su uočili da kulturna baština ima vrijednost za svakog pojedinca, zajednice i društvo i da ju je važno očuvati i prenijeti budućim generacijama. Radeći na ovom projektu,  u središte svoga problema, postavili su pitanja:  Koliko poznajemo našu zavičajnu kulturnu baštinu? U čemu je pronalazimo? i Što činimo kako bi je očuvali od zaborava?

Uvidjeli su da se učenje o brizi i zaštiti kulturne baštine mora započeti od najranije dobi. Sa svojim mentoricama organizirali su predavanja, kvizove i radionice,  izvanučioničku nastavu i posjete muzejima. Prezentirali su  sadržaje i posebnosti Školske etnografske zbirke koja sadrži  veliki broj eksponata iz prošlosti našega zavičaja, a surađivali su s različitim institucijama, udrugama i društvima koji brinu o zavičajnoj baštini (KUD Metković, Turistička zajednica, Ustanova za kulturu i sport Metković, Udruga otac Ante Gabrić, Državni arhiv,  Udruga lađara i dr.) Kroz godinu učenici su se uključivali u lokalne kulturne manifestacije kao što su maškarska povorka,  folklorni običaji u crkvi za vrijeme Vazmenog bdijenja (žudije i čevrtalji), Dani neretvanske  kneževine, Rimska noć u Naroni i dr., a u izvannastavnim aktivnostima uključeni su u folklor i Gradsku limenu glazbu. U sklopu projekta prikupljali su razglednice i slali ih svojim vršnjacima u druge krajeve domovine, a priložili su i  stare fotografije za virtualnu zbirku TOPOTEKA DOLINE NERETVE. Proučavali su izvore u školskoj knjižnici smještenu u fondu zavičajne zbirke i istraživali na internetu. Zajedno s vršnjacima iz 4. a razreda uživali su u crtanju i stvaranju  uradaka koji su obojeni zavičajnom  kulturnom baštinom u kojoj su pronašli inspiraciju za svoju slikovnicu METKOVSKI NAJ koja će uskoro biti objavljena. Projekt je učenike odveo na mnoge strane, omogućio im da usvoje znanja koja nisu imali i da se pri tome jako dobro zabave.

Ovogodišnja Smotra i boravak u Zagrebu učenicima i mentoricama prava je poslastica i nagrada za uloženi trud. Ohrabreni podrškom iz škole, rodbine iz Zagreba koja je pristigla na predstavljanje i samouvjereni u svom nastupu, predstavili su projekt i svoju zavičajnu baštinu na najbolji mogući način. Nakon predstavljanja projekta učenici su uz stručno vodstvo razgledali Muzej suvremene umjetnosti i spustili se kroz veliki tobogan koji se nalazi u sklopu Muzeja. Da ovo bude još jedna Smotra za pamćenje, knjižničarka Ivana i pedagoginja Nikolina pobrinule su se osmisliti za učenike zanimljive aktivnosti po Zagrebu. Odlazak u Zoološku vrt, Muzej iluzija,  kino i razgledavanje obogatili su ionako predivan dojam dvodnevnoga boravka u našem glavnom gradu.

Po povratku u Metković učenici i mentorice zaključili su da je Smotra iz građanskoga odgoja i obrazovanja ZAKON.