VUČEDOLSKA GOLUBICA - simbol mira i Vukovara

Vučedolska golubica, visoka 19,5 cm, tamnobojna je pticolika tronožna obredna posuda (boca) u kojoj se vjerojatno čuvalo obredno piće, a izrađena je od pečene gline, ukrašena bijelim urezanim ukrasima (klepsidre ili dvostruke sjekire, ogrlica, niz valovitih i cik-cak crta na krilima, oči, rep, kljun) i ornamentu nastalom žigosanim ubadanjem. Na vrhu glave nalazi se otvor posude, zapravo izljev od boce. Iako je isprva prozvana golubicom po svom obliku, arheolozi su prihvatili tezu o tomu kako posuda zapravo predstavlja jarebicu, što ovu bocu dovodi u izravnu vezu s metalurgijom, kao jednim od najvažnijih dostignuća vučedolske kulture. 

To je najstarija figura ptice do sada otkrivena u Europi, a nastala je između 2800. i 2400. godine prije Krista. Pronađena je u dobro očuvanom stanju 1938. godine tijekom arheoloških iskapanja na nalazištu Vučedol - položaj Gradac, udaljenom 5 km od Vukovara. Otkrio ju je njemački prapovjesnik i arheolog Robert Rudolf Schmidt,  a prvi ju je crtežom zabilježio hrvatski arheolog Mirko Šeper, kojega se po nekim tvrdnjama također smatra otkrivačem Vučedolske golubice. Izvornik posude trenutno se nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu.  

Vučedolska golubica proslavljena je zbog svoje iznimne ljepote i vještine izradbe. Postala je jedan od neprepoznatljivijih motiva grada Vukovara, posebice za vrijeme Domovinskoga rata, kada je postala hrvatskim narodnim simbolom i znakom mira.

Na satu Likovne kulture učenici 4. e razreda s učiteljicom Valentinom Crnčević, a povodom Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, izrađivali su vučedolske golubice želeći da one svima nama donesu mir i blagostanje.