piše Katarina Antonia Boras, 7.c

Što je to volonterstvo?

To je jedan od najsnažnijih elemenata koji pridonose razvoju demokratskih promjena u društvu. Ujedno omogućuje građanima da se uključe u različite građanske inicijative i pridonesu razvoju zajednice i društva davajući svoje slobodno vrijeme, znanje i iskustvo. Postoje različita tumačenja i razumijevanja volontiranja. Suvremeno volontiranje određeno je kroz tri forme- uzajamna podrška, davanje usluga i javno uključivanje u društvo. Tradicionalno razumijevanje volontiranja govori kako je ono nesebična pomoć drugima. Volonterstvo je navika srca i građanska vrlina. Volonterstvo nije samo nešto što činimo za druge, njime pokazujemo svoju vlastitu vrijednost.

Koja je uloga volontiranja?

Volontiranje utječe na sva područja djelovanja, od obrazovanja do zaštite okoliša. Pridonosi jačanju osobnog i društvenog kapitala. Volonteri predstavljaju ogromni ljudski potencijal koji posjeduje znanja i vještine korisne za čitavu zajednicu.

Što je s volonterstvom u Hrvatskoj?

Ujedinjeni narodi proglasili su 2001. godinu Međunarodnom godinom volontera, a 5. 12. Međunarodnim danom volontera. Na taj način naglasila su se postignuća volontera i volonterskog rada. To je utjecalo i na razvoj volonterstva u Hrvatskoj. U Hrvatskoj postoji Nacionalni odbor za razvoj volonterstva. Nakon mnogo intenzivnog rada 18. svibnja 2007. godine usvojen je Zakon o volonterstvu. Hrvatska nema službenih podataka o razvoju volonterstva. No, provedena su dva istraživanja o ključnim preprekama razvoja volonterstva u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju kako civilno društvo u Hrvatskoj pati od slabe zauzetosti građana za probleme u društvu i kako volontiranje nije priznata građanska vrlina. Provedeno je još nekoliko anketa na temu volontiranja. Iako bi rezultati mogli biti puno bolji, u zadnjih desetak godina vidljiv je značajan pomak. To ukazuje na povećan interes javnosti za problematiku volonterstva. Postoje i različite nagrade za volontiranje. Važno je spomenuti i volontersku knjižicu. Ona ima funkciju identifikacijskog dokumenta svakog volontera.

A što je s drugim državama?

U visokorazvijenim državama volonterstvo ima vrlo važnu ulogu. Najbolji primjer su  Sjedinjene Američke Države. U Američkim srednjim školama volontiranje je neophodno za odlazak na državnu maturu. U većini ostalih visokorazvijenih država volontiranje se propularizira pomoću različitih nagrada, priznanja i pogodnosti za volontere.

Svako volontiranje na duže vrijeme mora se prijaviti određenoj instituciji (zavisi o kakvoj vrsti volontiranja je riječ. Ako ste maloljetni, a želite volontirati, vaš rad mora pratiti odrasla osoba.

MI JESMO ONO ŠTO DAJEMO DRUGIMA!    

piše Tea Obšivač, 7.c

Rezultati ankete " Zašto pomažemo drugima"

Anketa "Zašto pomažemo drugim ljudima?" provodila se u sedmim razredima naše škole.

Rezultati prvog anketnog pitanja "Pomažem drugim ljudima, jer:" su sljedeći: naime, 23% učenika je zaokružilo ponuđeni odgovor "i meni može zatrebati pomoć drugih ljudi", a 1% učenika odgovor "to drugi od mene očekuju".

Drugo anketno pitanje "Pomažem drugim ljudima" je dalo sljedeće rezultate: 40% učenika je odgovorilo "kad god mi se za to pruži prilika", a 13% "kad me okolnosti na to natjeraju".

Na treće anketno pitanje "Kada nekome pružim pomoć za uzvrat očekujem:" 31% učenika je odabralo "zahvalnost onoga kome sam pomogao", a 1% učenika odgovore "neku materijalnu naknadu" i "naklonost onoga kome sam pomogao/la".

Četvrto anketno pitanje je pokazalo da niti jedan učenik drugima ne pomaže zbog "naivnosti i realizma", 32% pomaže zbog "očekivanja da se dobro dobrim vraća".

Posljednje anketno pitanje "Iskustvo me uči da ljudi nisu skloni pomagati drugim ljudima, jer:" daje rezultate da 23% učenika misli da "i sami imaju svojih problema", a 5% je odabralo odgovore "smatraju da si svatko može i treba sam pomoći" i "ionako se ne može pomoći svima kojima je pomoć potrebna".  

Rezultati ankete

„Zašto pomažemo drugim ljudima?“

šk.god.2013./2014.

1.    Pomažem drugim ljudima, jer:

f

%

a) to drugi od mene očekuju

1

1

b) tome nas uči vjera

14

15

c) ne mogu skrštenih ruku gledati tuđu patnju

21

22

d) bolje mislim o sebi ako sam nekome pomogao/la

12

13

e) tako sam odgojen/a

16

17

f) i meni može zatrebati pomoć drugih ljudi

22

23

g) nije pravedno da neki trpe dok je drugima život dobar i lagodan

8

9

UKUPNO

94

100

2. Pomažem drugim ljudima:

f

%

a) u okviru nastave

19

20

b) u svoje slobodno vrijeme

25

27

c) kad god mi se za to pruži prilika

38

40

d) kad me okolnosti na to natjeraju

12

13

UKUPNO

94

100

3. Kada nekome pružim pomoć za uzvrat očekujem:

f

%

a) zahvalnost onoga kome sam pomogao

29

31

b) neku materijalnu naknadu

1

1

c) poštovanje bližnjih

11

12

d) Božju milost

19

20

e) naklonost onoga kome sam pomogao/la

1

1

f) pozitivne učinke pružene pomoći

21

22

g) smanjenje vlastite neugode koju osjećam zbog tuđe patnje

12

13

UKUPNO

94

100

   4. Iskustvo me uči da mnogi pomagači pružaju pomoć zbog:

f

%

a) grižnje savjesti

12

13

b) očekivanja da se „dobro dobrim vraća“

30

32

c) straha od Boga

6

6

d) naivnosti i idealizma

0

0

e) dobrote i visokih moralnih vrijednosti

16

17

f) stjecanja ugleda i poštovanja drugih ljudi

15

16

g) veće vrijednosti u vlastitim očima

8

9

h) koristoljublja

7

7

UKUPNO

94

100

5. Iskustvo me uči da ljudi nisu skloni pomagati drugim ljudima, jer:

f

%

a) nemaju dovoljno znanja o pružanju pomoći ljudima u nevolji

7

7

b) to ih suviše opterećuje

17

18

c) ne mogu gledati i slušati tuđu patnju

12

13

d) i sami imaju svojih problema

22

23

e) smatraju da si svatko može i treba sam pomoći

4

5

f) vjeruju da su mnogi zaslužili nevolje koje su ih snašle

6

6

g) ni drugi ne pomažu njima kada im je teško

16

17

h) ionako se ne može pomoći svima kojima je pomoć potrebna

4

5

i) ne žele preuzeti odgovornost za tuđu patnju

6

6

UKUPNO

94

100

Rezultati ankete

„Zašto pomažemo drugim ljudima?“

šk.god.2013./2014.