Dana 16. svibnja 2025. godine, učenici Ema Gujinović, Josipa Prce, Sara Rajič, Andrej Šutalo, Marko Popovac, Petar Senta i Filip Vidović pod vodstvom mentorice Mandice Boras, sudjelovali su na izložbi Jezik u sklopu Međunarodnog dana muzeja koju je organizirao Arheološki muzej Narona u Vidu. Inače se Međunarodni dan muzeja slavi 18. svibnja te su ove godine odabrane latinske izreke kao tema izložbe. Učenici su istražili latinsku izreku “Zdravo Cezare, pozdravljaju te oni koji će umrijeti.” u kontekstu vremena u kojem je nastala te su je usporedili sa suvremenim aktualnostima.
U vrijeme Rimskog Carstva gladijatori su bili robovi, ratni zarobljenici i kriminalci. Osuđeni na smrt ili teški rad, gladijatori su prihvatili svoju sudbinu jer su se nadali slobodi ili preživljavanju. Postojali su gladijatori dobrovoljci koji su željeli slavu, a neki od njih su bili slobodni muškarci, žene gladijatori i rimski carevi. Gladijatorske borbe su nastale prema pogrebnim ritualima prema gdje su se zarobljenici morali boriti do smrti u počast pokojnika.
Najpoznatiji gladijator bio je Spartak, tračanski rob koji je predvodio pobunu robova protiv Rimskog Carstva. Rimski car Komod je poznat kao car gladijator koji je rado sudjelovao u gladijatorskim borbama. Žene gladijatori bile su najčešće robinje ili žene nižeg društvenog statusa, ali zabilježene su i borbe u kojima su sudjelovale plemkinje. O borbi žena gladijatora svjedoči mramorni reljef iz Halikarnasa na kojem je prikazana borba Amazonke i Achillie u Koloseumu.
Gladijatorske igre su imale ogroman politički i društveni značaj jer su služile u održavanju društvenog mira i kontrole mase. Upravo su na taj način rimski carevi smirivali razne pobune. Gladijatori su trenirali u specijaliziranim školama poznateim kao “ludi gladiatorii”. Trening je bio intezivan te je uključivao vježbe s drvenim mačevima, borbene tehnike i fizičku pripremu. Gladijatori su prosječno živjeli do pet godina od vremena kada su se počeli boriti u arenama. Iznimke su najpopularniji gladijatori koji su živjeli duže zahvaljujući svojoj popularnosti i vještini. Ako je gladijator ranjen ili poražen, publika ili organizator borbe je odlučivao o njegovoj sudbini tako što bi pokazao palcem prema gore ili dolje, što bi značilo hoće li preživjeti ili će biti ubijen.
Gladijatorske igre podrazumijevale su borbe gladijatora, borbe s divljim zvijerima, kazališne predstave i pomorske bitke unutar amfiteatara. Učenici su usporedili rimske gladijatore sa današnjim sjevernokorejskim vojnicima koji ratuju za Rusiju u ratu protiv Ukrajine. Iako su živjeli u različitim vremenima, obje vrste gladijatora uključuju elemente prisile, borbu za život i potpunu ovisnost o vanjskim autoritetima.
Nakon predstavljanja svog plakata na izložbi, učenici su razgledali Arheološki muzej Narona uz stručno vodstvo te izložbu “X FILES, od prapovijesti do tradicije” koju je organizirao Muzej vučedolske kulture. Izložba pokazuje poveznicu između drevnih vučedolskih ukrasnih elemenata na keramici iz bakrenog doba i sličnih motiva koji su ukrašavali tradicionalne šokačke nošnje u Baranji.
Tom prigodom izradili smo videozapise na kojima možete pogledati izložbu koju su osmislili Arheološki muzej Narona te osnovne i srednje škole sa područja Metkovića, Opuzena, Ploča i Mljeta.
Piše učiteljica povijesti Mandica Boras, prof.
