Piše knjižničarka IVANA ČARAPINA, prof. i dipl. bibl.
U sklopu Erasmus+ mobilnosti projekta ARTISTIC JOURNEY TO GREEN FUTURE, Osnovna škola Stjepana Radića bila je domaćin partnerskim školama i ustanovama uključenima u projekt koji povezuje umjetnost, ekologiju, stvaralaštvo i održivi razvoj. Jedna od aktivnosti održanih tijekom mobilnosti bila je ogledna radionica Sound escape / Soundscape workshop, koju je u školskoj knjižnici provela Ivana Čarapina, stručna suradnica knjižničarka.
Radionica je osmišljena kao iskustveno, multisenzorno i stvaralačko putovanje zvukom. Učenici nisu bili samo slušatelji priče, nego njezini aktivni suoblikovatelji: glasom, tijelom, pokretom i jednostavnim predmetima stvarali su zvukove prirode, ulazili u zamišljeni šumski prostor, prepoznavali vlastite osjećaje i promišljali o odgovornosti čovjeka prema okolišu. Prema pripremljenom opisu radionice, učenici su oponašali vjetar, kišu, šuštanje lišća, ptice, kukce i životinje, a završni dio radionice otvorio je razgovor o otpadu u prirodi i odgovornom ponašanju prema okolišu.
Što je sound escape ili soundscape radionica?
Sound escape, odnosno soundscape radionica, može se opisati kao vođeno „putovanje kroz zvuk”. Voditeljica izražajno pripovijeda i oblikuje atmosferu, a učenici se, prema dogovorenim ulogama i znakovima, uključuju stvaranjem zvučne slike prostora u koji ih priča uvodi. Takva metoda povezuje pripovijedanje, slušanje, pokret, maštu, emocije i suradničko stvaralaštvo.
U školskom kontekstu osobito je vrijedna jer učenike priprema za čitanje, slušanje književnog teksta, usmeno izražavanje ili stvaralačko pisanje. Prije susreta s tekstom učenici se smiruju, usmjeravaju pozornost, razvijaju slušnu koncentraciju i stvaraju unutarnje slike. Književni tekst ili priča tako ne započinje samo riječima, nego i doživljajem.
Zašto je ova radionica važna iz knjižničarske perspektive?
Školska knjižnica nije samo prostor posudbe knjiga. Ona je prostor učenja, istraživanja, čitanja, stvaralaštva i međupredmetnog povezivanja. Suvremena školska knjižnica potiče čitateljsku kulturu, informacijsku pismenost, kreativnost i suradničko učenje. IFLA-ine smjernice za školske knjižnice naglašavaju da školski knjižničari trebaju razvijati programe koji podržavaju čitanje, pismenost, učenje i poučavanje u školi.
Upravo zato je radionica soundscapea potpuno opravdana u školskoj knjižnici. Ona povezuje knjigu, priču, zvuk, emociju i iskustvo. Učenici uče slušati, čekati svoj red, poštovati dogovorene znakove, kontrolirati glasnoću, surađivati u skupini i povezivati osjetilni doživljaj s riječima. Knjižnica tako postaje prostor u kojem se čitanje ne doživljava kao pasivna aktivnost, nego kao ulazak u svijet priče.
Pedagoška vrijednost radionice
Radionica istodobno razvija više važnih kompetencija. Učenici vježbaju usmjereno slušanje, govorno izražavanje, neverbalnu komunikaciju, emocionalnu pismenost, suradnju i stvaralačko mišljenje. Kada oponašaju zvukove vjetra, kiše, ptica ili životinja, oni ne proizvode zvukove nasumično, nego ih usklađuju s tijekom pripovijedanja, raspoloženjem priče i dogovorenim znakovima voditeljice.
Posebna vrijednost radionice jest u tome što učenici uče da se i tišina može čuti. Pauza, smirivanje i pozorno slušanje postaju jednako važni kao i zvuk. Time se razvijaju koncentracija, samoregulacija i sposobnost sudjelovanja u zajedničkoj aktivnosti.
Radionica je posebno korisna kao uvod u:
- čitanje književnog teksta,
- pripovijedanje ili stvaralačko pisanje,
- obradu tekstova s temom prirode,
- nastavu Hrvatskoga jezika,
- dramsko-pedagoške aktivnosti,
- sate razrednika,
- ekološke i Erasmus+ aktivnosti,
- međupredmetne teme Održivi razvoj te Osobni i socijalni razvoj.
Povezanost s kurikulumom
Radionica se može povezati s nastavom Hrvatskoga jezika, osobito s područjima slušanja, govorenja, pripovijedanja, opisivanja, izražajnog čitanja i stvaralačkog izražavanja. Kurikulum nastavnog predmeta Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije donesen je Odlukom objavljenom u Narodnim novinama 2019. godine, a usmjeren je na razvoj jezično-komunikacijskih kompetencija, čitateljske kulture i stvaralačkog izražavanja.
S obzirom na ekološki sadržaj, radionica je snažno povezana i s međupredmetnom temom Održivi razvoj. Kurikulum međupredmetne teme Održivi razvoj za osnovne i srednje škole donesen je 2019. godine, a primjenjuje se od školske godine 2019./2020. U radionici se učenici ne poučavaju ekologiji samo kroz podatke, nego kroz doživljaj: zamišljaju šumu, slušaju njezine zvukove, prepoznaju njezinu ljepotu, a zatim se suočavaju s prizorom otpada u prirodi.
Radionica se može povezati i s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj, jer učenici prepoznaju i imenuju osjećaje poput radosti, straha, iznenađenja, zabrinutosti i smirenosti. Kurikulum ove međupredmetne teme također je donesen 2019. godine i namijenjen je razvoju osobnih i socijalnih kompetencija učenika.
Kako je radionica provedena?
Radionica je započela kratkim smirivanjem i dogovorom pravila. Učenici su sjeli u krug ili polukrug, a voditeljica je objasnila znakove kojima će „dirigirati” zvučnom slikom šume: podignuta ruka značila je tišinu, kružni pokret dlanom pojačavanje ili nastavak zvuka, a spušteni dlan stišavanje ili završetak.
Nakon toga učenici su dobili zvučne uloge. Jedni su oponašali vjetar, drugi šuštanje lišća, treći hod po suhom lišću, zatim kišu, ptice, pčele, žabe, komarce, sovu, zmiju ili medvjeda. Zvukovi su se izvodili glasom, pokretom, lupkanjem prstima, trljanjem dlanova ili gužvanjem papira.
Voditeljica je učenike uvela u zamišljenu šumu. Priča je tekla polako, s pauzama, a učenici su se uključivali kada bi dobili znak. Na taj je način nastajao zajednički zvučni krajolik. U pojedinim dijelovima priče učenici su kratko promišljali o svojim osjećajima: osjećaju li se mirno, znatiželjno, veselo, uplašeno, zabrinuto ili iznenađeno.
Središnji trenutak radionice dogodio se kada su učenici u zamišljenoj šumi pronašli stari pokvareni televizor ili računalo. Tada su svi zvukovi utihnuli. Šuma je, u priči i u knjižnici, odjednom postala tiha. Taj trenutak bio je poticaj za razgovor: tko ostavlja otpad u prirodi, kome takav otpad šteti, smijemo li ga sami dirati, koga treba obavijestiti i kako se ponaša odgovoran čuvar prirode.
Korisnost za učitelje
Soundscape radionica jednostavna je za provedbu, ne zahtijeva skupu opremu i može se lako prilagoditi različitim razredima. Može trajati 15 minuta kao kratka motivacijska aktivnost ili 30 minuta ako se proširi razgovorom, pisanjem, crtanjem ili čitanjem književnog teksta.
Učitelji je mogu primijeniti kao:
- uvod u obradu pjesme, priče ili bajke,
- motivaciju za pisanje sastavka,
- vježbu koncentracije i slušanja,
- dramsku ili govornu vježbu,
- aktivnost za razvoj razredne suradnje,
- ekološku radionicu,
- pripremu za projektni dan ili Erasmus+ aktivnost.
Posebno je korisna za učenike kojima odgovara učenje kroz pokret, zvuk i doživljaj. U radionici mogu sudjelovati i učenici koji se teže verbalno izražavaju jer doprinos mogu dati zvukom, gestom ili ritmom. Time se stvara uključivo ozračje u kojem svaki učenik ima ulogu.
Erasmus+ dimenzija radionice
U kontekstu projekta ARTISTIC JOURNEY TO GREEN FUTURE, radionica je pokazala kako se umjetnički pristupi mogu povezati s ekološkim temama i nastavnim procesom. Zvuk, pripovijedanje i pokret postali su sredstva za razvijanje ekološke osjetljivosti. Učenici nisu samo razgovarali o zaštiti prirode, nego su je najprije doživjeli, zamišljali, čuli i emocionalno povezali s njom.
Takav pristup u skladu je s temeljnom idejom obrazovanja za održivi razvoj: učenike ne treba samo informirati, nego ih poticati na razumijevanje, vrijednosni stav i odgovorno djelovanje. UNESCO-ov okvir Education for Sustainable Development: Towards achieving the SDGs – ESD for 2030 naglašava važnost obrazovanja za održivi razvoj u razdoblju 2020.–2030. i njegovu povezanost s ciljevima održivog razvoja.
Zaključak
Ogledna radionica Sound escape / Soundscape workshop u školskoj knjižnici pokazala je kako knjižnica može biti prostor inovativnog, iskustvenog i međupredmetnog učenja. Kroz zvukove šume, vođenu priču, emocionalne reakcije i ekološki razgovor učenici su razvijali koncentraciju, maštu, slušanje, suradnju, jezično izražavanje i svijest o odgovornosti prema prirodi.
Radionica je primjer dobre prakse u kojoj školski knjižničar povezuje čitanje, umjetnost, ekologiju i odgojno-obrazovne ishode. Ona pokazuje da školska knjižnica nije samo mjesto knjiga, nego živi prostor stvaranja, istraživanja, promišljanja i odgoja za odgovornu budućnost.
Literatura i izvori
- Čarapina, Ivana. Sound escape / soundscape workshop in the school library: A forest sound experience as an introduction to storytelling, reading and ecological discussion. Interni opis radionice pripremljen za Erasmus+ mobilnost projekta ARTISTIC JOURNEY TO GREEN FUTURE. OVDJE
- IFLA. IFLA School Library Guidelines, 2nd revised edition. Smjernice naglašavaju ulogu školskih knjižnica i školskih knjižničara u razvoju čitanja, pismenosti, učenja i poučavanja.
- Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Kurikulum nastavnog predmeta Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, Narodne novine 10/2019.
- Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Kurikulum međupredmetne teme Održivi razvoj za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj, Narodne novine 7/2019.
- Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Kurikulum međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj, Narodne novine 7/2019.
- UNESCO. Education for Sustainable Development: Towards achieving the SDGs – ESD for 2030. Okvir za provedbu obrazovanja za održivi razvoj u razdoblju 2020.–2030.