Rusi su sve do 10. stoljeća slavili Novu godinu 1. ožujka, kao dolazak proljeća. Slavili su u čast Sunca a njihovi obredi su imali magijsko značenje. Suvremenici, dobri poznavaoci mitologije i simbologije, kažu da Nova godina simbolizira regeneraciju univerzuma, obećanje novog rasta, čežnju za obnovom i počinjanje iznova.

Astronomska godina je period u kojem Zemlja obiđe putanju oko Sunca (revolucija) i traje približno 365 dana. Na bazi ove činjenice napravljeni su mnogobrojni kalendari: kineski, židovski, muhamedanski, ruski, sijamski, etiopski, iranski, julijanski i gregorijanski (reformirani julijanski).

Vjerovanja, praznovjerje, običaji

Praznovjerni ljudi vjeruju da će događaji koji se dogode prvog dana nove godine imati utjecaj na događanja tijekom cijele godine i da ćemo ono što učinimo na dan Nove godine činiti tijekom cijele godine.

Na primjer, u prijašnjim vremenima je čestitanje na početku godine imalo značaj sigurne čarobne snage, a ne samo odraz uljudnosti.

Prema nekim vjerovanjima na 12. zvuk ponoćnog zvona valjalo je skočiti sa stola ili stolice što je donosilo sreću u budućnosti. Pucnjavom i pucketanjem bičem tjerali su se zli duhovi (danas se to čini bacanjem petardi ili pucanjem iz pištolja, ali su se razlozi zaboravili).

Stari Rimljani su imali običaj da se žrtvuju i dobro ponašaju kroz cijeli siječanj kako bi umilostivili boga Janusa da im podari sretnu godinu. U početku su se darivali samo rođaci, da bi kasnije rimski zakon propisao da se treba darivati (vrsta poreza) i car (otuda običaj darivanja i posjećivanja rođaka i prijatelja na dan Nove godine).

Običaj starih anglosaksonaca da se ispija zdravica uz iskazivanje najboljih želja ostao je do danas i raširio se u mnoge zemlje (prilikom nazdravljanja treba uliti piće u čašu i staviti je na stol i nikako ne pružati praznu čašu pa onda u nju sipati piće).

Buka koja se pravila u ponoć puhanjem u rog i zvonjenjem zvonima i loncima imala je za cilj da odagna zle duhove iz stare godine.

Stari Slaveni su obožavali vatru kojoj su pridavali natprirodne moći. Ukrašavali su trešnjeva stabla i palili svijeće u čast bogova plodnosti. Vatrom su istjerivali zle duhove, odvraćali nesreću od doma i prizivali dobre sile.

U mnogim zemljama se vjeruje da osoba koja prva prekorači prag u novoj godini donosi manje ili više sreće. Smatralo se da je najbolje da to bude tamnokos muškarac, a ako još pokloni nešto od hrane, da će čitave godine donijeti blagostanje i sreću domaćinstvu koje je posjetio. Plavokos muškarac ili udovac nisu bili poželjni, a pogotovo ne riđokos koji donosi nesreću. Da se izbor ne bi prepuštao sudbini i zla sreća zakucala, postojao je običaj unajmljivanja "odgovarajuće" osobe koja je trebalo da se pojavi u pravom trenutku.

U novogodišnjoj noći Japanci iznad vrata svojih domova vješaju konopac koji će im donijeti sreću. Kada otkuca ponoć počnu s glasnim smijehom, koji bi im trebao donijeti radost i smijeh u Novoj godini.

Nizozemci na ulicama pale jelke, kako bi "otjerali zle duhove". Švicarci slave pod maskama, oblačeći kostime koji simboliziraju dobre i zle duhove, od kojih bi trebali ostati samo oni dobri u Novoj godini.

U Španjolskoj je tradicionalno konzumiranje grožđa. Prije nego otkuca ponoć, Španjolci pripreme 12 grozdova, koje pojedu u trenutku ispraćanja stare i dočeka Nove godine, svaki grozd za jedan mjesec u godini.

U Velikoj Britaniji se vjeruje da prva osoba koja u Novoj godini uđe u kuću donosi sreću, tako da tu osobu darivaju s novcem ili kruhom i slatkišima.

Nova godina, bez obzira kada je slavili ili s kojim običajima ju dočekali, uvijek je simbol novog početka, novih mogućnosti i prilika koje želimo u životu za nas i naše bližnje.